Kada bi trebalo da posetite gastroenterologa?

U stalnom smo strahu za zdravlje i taj strah nikada nije bio veći no poslednjih godina, zato što svi primećujemo da se nešto drastično menja u čovekovoj otpornosti na sve moguće zdravstvene probleme, koji mogu da ga snadju. Kako bi izašli na kraj sa svim zdravstvenim pošastima koje dolaze, očekuje se da budemo odgovorniji prema sebi i našem zdravlju, da pratimo svoje telo i ne zanemarujemo ni najmanju promenu, da na vreme idemo kod lekara, još važnije je da preventivno idemo kod lekara. Prirodno je da spontano pomislimo da nije ozbiljno i da će proći, a ako ne prolazi, danas obično prvo konsultujemo Google, pa onda idemo kod svog lekara. Ipak, važno je da verujemo lekarima, o kakvim god tegobama da je reč, pa i digestivnim, o kojima će biti reč u ovom tekstu.

Veoma je važan zdrav digestivni sistem

Zdrav digestivni sistem je veoma bitan za celokupno zdravlje organizma, zato što pravilno varenje hrane daje hranljive materije organizmu koje se iz creva apsorbuju u krv. Digestivni sistem, od usta do čmara, dug je oko 8,5 metara i predstavlja važnu barijeru u odbrani organizma od raznih spoljašnjih faktora koji mogu da nanesu štetu. Kada dodje do odstupanja od normalnog funkcionisanja digestivnog sistema, znači da je nastala neka bolest. Što se tiče bolesti digestivnog sistema, ima ih mnogo, a uglavnom se dijagnostikuju modernim snimanjima poput kolonoskopije. Nije dovoljno samo da se odradi kolonoskopija, već lekar mora da protumači snimak i analizira zajedno tegobe koje pacijent oseća i nalaz nadjen snimanjem. 

Kolonoskopija – snimanje debelog creva

Digestivni sistem je veoma širok, sastoji se od velikog broja organa, pa lekar koji se bavi njegovim lečenje, gastroenterolog, bavi se širokim spektrom bolesti digestivnog trakta poput: gorušice, čira na želudcu, hemoroida, polipa na crevima, zapaljenske bolesti creva , tumora. Ukoliko se jave zabrinjavajući simptomi poput naglog gubitka težine, upornog povraćanja, malokrvnosti, progresivne smetnje u gutanju hrane, treba otići kod gastroenterologa, on će dalje preuzeti dijagnostiku koja obuhvata ultrazvučni pregled abdomena, endoskopski pregled, gastroskopiju i kolonoskopiju. Kolonoskopija je dijagnostička procedura kojom se pomoću kolonoskopa pregleda unutrašnjost debelog creva duž cele njegove dužine. Čestro se kolonoskopija kombinuje sa gastroskopijom, kako bi rezultati bili što precizniji. Kolonoskopija se radi u slučaju kada postoje tegobe u predelu digestivnog trakta poput bolova u stomaku, nadimanja, promene režima pražnjenja, pojave krvi u stolici, pojave retkih stolica, medjutim, sve više se mnoge zdravstvene organizacije zalažu da se kolonoskopija kod muškaraca i žena posle pedesete godine radi preventivno u periodu od deset godina, a ako ima dodatnog rizika onda i u kraćem periodu. Sam pregled traje najduže do sat vremena, vazduhom se otvara kolon, a onda se kroz rektum ubacuje crevo kojim se snimaju promene unutar debelog creva. Ovaj pregled je vrlo neprijatan, pa i bolan, zbog toga su preporuke da se radi u anesteziji. Nakon snimanja, pacijent može da oseća kratkotrajnu neprijatnost u donjem delu stomaka, gasove i nadutost, ali već posle dva sata može da pojede nešto lagano. Ovo je jedini put da se na osnovu analize uzorka, dobiju prave informacije o promenama u debelom crevu kao najvažnijem delu digestivnog sistema.