Carmen Bin Laden i Lepa Brena prve komšinice Ivana Ljubičića u Monaku

ljubicic
Nekoliko godina najskuplja ulica na svijetu bila je Avenija princeze Grace u Monte Carlu. Ovaj podatak temelji se na službenoj Wealth Bulletin listi koju priznaje i Dow Jones. Prema podacima za 2008. godinu tamo je kvadrat stana prodan za rekordnih 17.750 dolara za četvornu stopu, odnosno 120 tisuća dolara za metar četvorni. No globalna kriza pogodila je i najbogatije. Sretnici koji su si donedavno bez razmišljanja mogli priuštiti najskuplji krov nad glavom, sve teže posežu duboko u džep. Tako je za prošlu godinu Aveniju Grace pogodio drastičan pad cijena. Kvadrat luksuza koji se tržio po šesteroznamenkastom iznosu, pao je na pola ili za četvrtinu. Ipak i cijena od 65.000 dolara za koliko se mogao kupiti kvadrat apartmana u Aveniji koja je godinama suvereno vladala ljestvicom najskupljih svjetskih ulica, nedostižni je san mnogih Hrvata prosječnog džepa.

U zemlji u kojoj se po cijeni jednog Monte Carlo kvadrata mogu još uvijek kupiti čitava seoska imanja s kućom, čini se nestvarnim podatak da među svjetskom elitom najdubljega džepa živi i jedan naš Hrvat.

columbija

Da, na kućnom broju 11 najslavnije svjetske avenije, koja nosi ime pokojne Prve dame Kneževine Grimaldijevih, Princeze Grace Kelly, monegaški je dom Ivana Ljubičića. Najbolji hrvatski tenisač za Monaco kao mjesto boravišta odlučio se poput brojnih sportaša zbog poreznih benefita. Naime, Kneževina nije članica Europske Unije, a još od samog postanka nastoji privući najbogatije poreznim olakšicama. Novi rezidenti Monaca, poput našeg Ljube, mogu koristiti sve blagodati poreznog raja na zemlji, i plaćati minimalnih 1 posto poreza na dobit te obvezni porez na nekretnine. Prema hrvatskim poreznim propisima, Ljubičić nije oobveznik hrvatskog poreznog sustava ako u našoj zemlji ne boravi dulje od 3 mjeseca na godinu. Ovu zakonsku mogućnost u biti koriste (ili su koristili) i brojni drugi hrvatski sportaši kao ranije Ivanišević, a sada Marin Čilić. Čilić za razliku od Ljube ne posjeduje nekretninu, ali to mu ne onemogućava korištenje poreznih benefita. Naime, kad netko želi biti Monaco rezident u smislu poreznih olakšica, može svu papirologiju riješiti preko ovlaštenih agencija, tako što će iznajmiti stan, platiti sve pristojbe i servise (i za održavanje i čišćenje apartmana) te otvorit račun na koji će se slijevati teško zarađeni novci na teniskim terenima. Uz sportaše nisu rijetki i hrvatski pomorci koji koriste ovu opciju.

columbija

Možda bi netko izbor Monaca kao destinacije zbog poreznih benefita mogao tumačiti nedostatkom domoljublja. No u slučaju Ljubičića tu bi najmanje prava na prigovor trebali imati svi oni koji su bili nevidljivi dok se tenisač kao dječak – izbjeglica iz rodne Banja Luke s ne previše šansi u životu tek probijao na ATP ljestvicu. Tada u tim teškim danima svi znamo da je Ljubo imao potporu samo ratnim nedaćama pogođene obitelji i rijetkih teniskih zanalaca koji su vjerovali u njegove još nepotvrđene profesionalne dosege. Da je tada netko Ljubi ili njegovoj obitelji rekao kako će jednog dana suvereno vladati teniskim terenom te na mondeni svijet koji šeće Azurnom obalom, sa suprugom Aidom i sinom Leonardom, gledati sa balkona zgrade u najskupljoj ulici na svijetu, nije isključeno da bi se u nevjerici nasmijao.

columbija

No, čuda su moguća, događaju se svaki dan a nekima kao Ljubi financijski i rezultatski se posreći nakon godina patnje, padova i uzleta. Današnjem stanovniku glasovitih Monte Carlo Twinsa, službenog naziva Le Columbia Palace I i II, nije bilo lako zaraditi silne stotine tisuća dolara ili eura, kako bi kupnjom apartmana na spektakularnom kutku svijeta potvrdio svoju pripadnost svjetskoj eliti. Panoramski pogled koji se pruža s prozora apartmana hrvatskog teniskog reprezentativca na najmondeniju rivu na svijetu, i proteže svud uokolo do visokog gorja u zaleđu, zasigurno ga pomalo podsjeća na omiljenu Opatiju i Kvarnersku rivijeru. Doduše, svi znamo da u našoj Staroj Dami cijene ne lete tako vrtoglavo visoko ali i to da na sreću, njezinu panoramu ne nagrđuju betonski kolostasi. Druga Ljubina domovina, patuljasta Kneževina još je u Sedamdesetim i Osamdesetim godinama prošlog stoljeća problem prostornog deficita te suficita bogataša koji apliciraju na poreznu oazu, riješila gradnjom stometarskih nebodera.
Tako je i Ljubina Columbia Palace, neboder-blizanac visok 105 metara s 34 kata, sagrađen 1985. godine. Bez obzira što izraz neboder, odnosno Palace, toranj kako se tamo kaže, kod nas asocira na socijalistička zdanja prosječno opremljena s neodržavanim zajedničkim prostorijama i derutnim, čak opasnim liftovima, u Monacu to je neka sasvim druga priča. Ljubin toranj nalikuje na neki grandiozni hotel, s predvorjem koji bi mogao biti rangiran s visoke četiri ili čak pet zvjezdica i otmjenom recepcijom. U raskošnom lobbyja je čak i umjetničko djelo, skulptura polukrave-polučovjeka – imena Meuuuble, umjetnički rad Stehane Cipre. Sve je blistavo i ulašteno, počevši od zlatnog natpisa Le Columbia na ulaznim vratima.
Stanari se u Columbia Palaceu baš i ne mijenjaju često, pa bez obzira što je u samo na Ljubinom kućnom ulazu oko 180 apartmana, trenutačno je manje od 10 apartmana na prodaju. Najmanji ima kvadraturu od 80 metara četvornih. Inače Columbia Towersi imaju tri kućna broja, od 7-11. S prozora i balkona puca pogled na cijelu Kneževinu, Azurnu rivijeru, ali i prekrasni japanski vrt u podnožju.
Sad slijedi uzbudljivi dio priče. Naravno da tako skupa adresa mora imati zanimljivo susjedstvo.
Teško je zamisliti da se katovima širi miris kuhanog zelja s dimljenim rebarcima ili graha s kobasicom. Naravno da iz podruma ne dopire vonj kiselog kupusa niti stanari svake godine iznose dotrajali namještaj na cestu iz svojih spremišta i šupa. Samim tim niti Avenija princeze Grace u sezoni odvoza krupnog otpada (jer takvo što je za Monaco stanovnike nepoznanica) ne izgleda kao kulisa za snimanje Kusturičinog filma, kao što je to slučaj u Zagrebu kad se ulice zatrpaju pretpotopnom kramom iz šupa.

carmen

Ljubini susjedi ne dovikuju jedan drugom kroz prozor kao u reklami za digitalnu televiziju u Hrvata „Siđimo s krovova“ niti se susjede dovikuju (Je l me netko tražio“! Bogati Ljubini susjedi su decentni, nenametljivi, multinacionalni kao iz Benettonove reklame. Rijetko se sreću a iza njih ostaje oblak najfinijih parfema i to onih iz limitiranih edicija tvoraca parfema koji nikad ne stižu na police komercijalnih dućana. E jedna od takvih Ljubinih susjeda zasigurno je i svjetska dama u najboljim godinama Carmen (rođ. Dufour) Bin Laden. Rođena Švicarka po ocu i Perzijka po majci 1974. udala se za Yeslama Bin Ladena, starijeg brata Osame Bin Ladena. Nakon što mu je rodila tri kćeri, i ne izdržavši teret tradicionalnog života u Saudijskoj Arabiji, Carmen iz braka bježi glavom bez obzira 1988. da bi službeni zahtjev za rastavom od Osaminog brata podnijela 1994. U Knjizi „Kraljevstvo iznutra: Moj život Saudijskoj Arabiji“ detaljno opisuje Bin Ladenove te probleme koji su je snašli izlaskom iz bračne zajednice. Životni ju je put nakon bijega iz pakla bračne zajednice i konfrontacije s moćnim i bogatim Bin Ladenima spojio, barem adresom, s našim teniskim asom Ljubom. No tu je još slavnih susjeda, a među njima i portugalski nogometaš Antonio da Silva. Za razliku od Carmen da Silva nije utekao od obitelji svjetskog terorista nego od poreznih inspektora svoje zemlje. Jedan od vlasnika apartmana je i Franz Korosec, vlasnik otmjenog hotela u austrijskom skijalištu Val d’Isere. U zgradi su i sjedišta brojnih prestižnih svjetskih kompanija, neke imaju slavno ime poput Black Diamond, a u prizemlju je Sass Cafe, tako da ujutro možete već prvu jutarnju kavu dobiti na najvišem nivou.

brena boba

Tk zna možda i Ljubo ponekad u svom drugom domu oduška pronađe i u nekoj od brojnih kockarnica. Tamo je 2009. na ruletu dobila njegova Monte Carlo susjeda Lepa Brena čiji je suprug Slobodan Živojinović u svojim teniskim danima otkrio Monaco i ostao mu vjeran do danas kupnjom apartmana u Ljubinom neposrednom susjedstvu.

Odlomak iz romana “Kondo, Kondo“, autorke Irene Divković Milanović

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *