Još od 17. veka kada su se pojavile prve štampane novine u obliku koji je nama danas poznat, čitanje vesti je bilo namenjeno muškarcima.
Tata čita vesti, a mama sprema ručak – ovo je bila tipična slika svakodnevnice u većini porodica pre samo 40 godina i u kinematografiji se ova scena godinama koristila kako bi se prikazali trenuci harmonije u tipičnim porodicama srednje klase.
Tekstovi su bili namenjeni muškarcima, vesti su uglavnom bile iz oblasti politike ili ekonomije, dok su se prvi žurnali za žene pojavili tek dva veka kasnije. Razlog zbog koga su vesti bile namenjene muškarcima je jasan – pored ostalog, tek mali procenat žena u to vreme bio je pismen.
Krajem devetnaestog veka pojavio se pokret koji se borio za prava žena – konkretno, da žene dobiju pravo glasa i pravo na jednake zarade, a tada se i povećao procenat pismenih žena koje su bile osposobljene da čitaju vesti. Jedna od najradikalnijih struja tog pokreta bile su sifrazetkinje koje su svojim nesvakidašnjim akcijama skretale pažnju na položaj žene. Tako su tada, sa pojavom nove žene koja čita novine i prati aktuelne vesti, želi istu platu i ista prava kao muškarac i sama odlučuje o svojoj sudbini, nastali magazini namenjeni njima. Tu se nisu prenosile samo klasične političke i ekonomske vesti. Sadržaj magazina odnosio se velikim delom na vesti iz kulture koja je tada bila u svom začetku,a bilo je i tekstova zabavnog karaktera.
Jedna od prekretnica u jačanju položaja žene u društvu bio je Prvi svetski rat. Tada su žene pokazale da su sposobne isto koliko i muškarci – da održavaju domaćinstvo dok su muževi na frontu, rade i poznaju sve političke prilike. Vesti u novinama počele su da ih motivišu da bolje rade u fabrikama municije i aviona kako bi pomogle svojim muškarcima u ratu. Mnoge države su nakon toga dale ženama pravo glasa.
Moderna žena i televizija, vesti, internet
Položaj žene sredinom dvadesetog veka dobro možemo videti u američkim filmovima šezdesetih godina koji prikazuju tipičnu porodicu – kada je porodica posle dnevnih obaveza uveče kod kuće na okupu, svaki član pristupa svojim obavezama – Opet mama kuva dok tata gleda vesti na televiziji, a deca uče i rade domaće zadatke. Žene su, dakle, i dalje uglavnom same obavljale kućne poslove i održavale domaćinstvo, pa se može reći da ih je to velikim delom sprečavalo da se ozbiljnije bave politikom i odvajaju vreme za praćenje svih vesti. Naravno, ne treba generalizovati i nije istina da se žene ovoga vremena nisu bavile politikom, ali ovde govorimo o najvećem delu ženske populacije.
Najnovija slika koju možemo videti u mnogim filmovima, serijama, a najčešće reklamama je: i mama i tata sede za trpezarijskim stolom i čitaju vesti na telefonu. Tome je, naravno, doprinemo razvoj moderne tehnologije, interneta i pametnih telefona. Vesti iz celog sveta su danas dostupnije nego ikada ranije „na klik“.
Odavno nema podele – tate koji prati vesti i mame koja priprema obrok, već zajedno gledaju informativni program nakon što se uveče vrate sa posla.