Ovo je jedno od onih pitanja koje se plašimo da postavimo sebi. Kada samo pomislimo da nam se bliže letnji meseci, a da pandemija i dalje traje, nekako nas uhvati neka nervoza i opet mala doza neizvosnosti. Continue reading

Ovo je jedno od onih pitanja koje se plašimo da postavimo sebi. Kada samo pomislimo da nam se bliže letnji meseci, a da pandemija i dalje traje, nekako nas uhvati neka nervoza i opet mala doza neizvosnosti. Continue reading
Vitamin E je sveukupan naziv za osam organskih jedinjenja otkrivenih daleke 1922. godine. Ovih osam jedinjenja su podeljena u dve grupe, tokoferole i tokotrienole i imaju podgrupe alfa-, beta-, gama-, delta-. Continue reading
Moderno doba u kojem živimo nam omogućava da u današnje vreme neke poslove radimo od kuće. To mogu biti dodatni tj. honorarni poslovi koje obavljamo pored našeg glavnog posla zbog toga što želimo više da zarađujemo. Ipak, postoje i neka zanimanja koja se mogu izvršavati u kućnim uslovima i da se od njih pristojno živi. Continue reading
Većina muškaraca s vremena na vreme ima problem sa erekcijom. To je sasvim normalna stvar. Ali, ukoliko je ovaj seksualni problem čest to može biti znak narušenog zdravstvenog stanja. Continue reading
Kosmos, vasiona, svemir ili univerzum, kako god da ga nazovemo, najjednostavnije rečeno – to je beskonačno prostranstvo koje nas okružuje. Njegov najveći deo čine tamna materija i tamna energija, a ostatak svemira čine zvezde, neutronske zvezde, planete, planetoidi, sateliti, komete, meteori i crne rupe.
Kosmos je oduvek bio predmet interesovanja naučnika. Čak do današnjih dana nemamo pouzdan odgovor na pitanje kako je nastao svemir. Dominantna je teorija „Velikog praska“, ali logično pitanje koje možda obara tu teoriju je – šta je bilo pre Praska i da li je uopšte bilo Početka?
Formulisanjem Teorije opšte gravitacije, Albert Anštajn je 1916. godine postavio temelje moderne kosmologije. On je smatrao da je svemir nepromenljiv, da je oduvek postojao i da je večan. Trinaest godina kasnije, 1929te, Edvin Habl izneo je teoriju da se svemir širi. Novija istraživanja NASA ViMAP satelita pak zaključuju da se Veliki prasak dogodio pre 13,7 milijardi godina. Ali, krenimo redom…
I dalje ne znamo koliko je kosmos veliki, ali znamo koliki je njegov vidljiv deo – prečnika 92 milijarde svetlosnih godina. Neki naučnici veruju da ne postoji samo jedan kosmos, već više njih. Mi ćemo se baviti najzastupljenijom teorijom koju učimo u školi, o jednom jedinom poznatom svemiru.
Svemir se najčešće definiše kao sve što postoji, što je ikad postojalo i što će ikad postojati. Verujemo da se on sastoji od tri kontinuiteta:
Svemir čine zvezdani sistemi (organizovani u zvezdane populacije, zvezdane asocijacije, zvezdana jata i superjata), prazni prostor i međuzvezdane mase. Osnovni elementi svemira su galaksije. Između galaksija nalazi se međugalaktički prostor ispunjen zračenjima zvezda i određenom količinom međugalaktičkog gasa.
Galaksije nisu ravnomerno raspoređene u svemiru, jer se one grupišu u zvezdana jata, skupove zvezda koje su nastale u približno isto vreme. Kao što znamo, naša galaksija se zove Mlečni put ili Kumova slama, a najbliža zvezda našoj planeti je Sunce. Proksima Kentauri je druga po udaljenosti zvezda od Zemlje koja je daleko 4,3 svetlosne godine.
U kosmosu vlada vakuum, odnosno odsustvo bilo kakve materije, a temperatura praznog prostora u svemiru je čak -270,45 stepeni. Može se reći da je kosmos homogen, jer oko 70% mase čini vodonik, 29% helijum i samo 1% svi ostali elementi zajedno.
Ne može se sa sigurnošću utvrditi kako je svemir nastao ni iz čega. Teorija „Big Bang“ kaže da je u početku postojao beskonačno mali prostor ekstremno velikog pritiska i visoke temperature (singularitet), i da je iz tog razloga došlo do eksplozije. Svemir je počeo da se hladi i širi, a današnji oblik dobio je čak nekoliko milijardi godina kasnije.
Veruje se da se Veliki prasak dogodio pre 13,7 milijardi godina. Ovakva teorija o nastanku svemira zasnovana je na udaljavanju galaksija (tzv. crveni pomak galaksija), odnosno na Hablovom zakonu.
Ruski fizičar Džordž Gamov uspeo je 1948. godine da predvidi postojanje kosmičkog pozadinskog mikrotalasnog zračenja, koje je otkriveno šezdesetih godina XX veka i poslužilo je kao potvrda teorije Velikog praska nad teorijom mirnog stanja, koju su 1946. godine predložila trojica fizičara Hojl, Bondi i Gold.
Blistavi um kao što je Stiven Hoking jedan je od najvećih naučnika 20. veka. Čovek koji je pravi primer hrabrosti i upornosti, jer je pored retke bolesti (Lu Gerigove bolesti ili amiotrofične lateralne skleroze – ASL) uspeo da stekne svetsku slavu.
Hoking je prvi naučnik koji je postavio teoriju o kosmologiji, objašnjenu zajednicom opšte teorije relativnosti i kvantne mehanike. Njegovo objašnjenje crnih rupa i Hokingova radijacija unele su novu dimenziju u poimanje kosmosa. Nekoliko godina pre smrti, bavio se pitanjem nastanka svemira.
Zajedno sa fizičarem Džimom Hartlom sa Univerziteta u Kaliforniji, razvio je teoriju zasnovanu na Ajnštajnovoj teoriji relativiteta i Euklidovoj teoriji koja ne priznaje stanje singulariteta. Po njihovom mišljenju, prostor i vreme formiraju krivu neprekidnosti, a realno vreme zamenjuje se “imaginarnim vremenom” (izraženim imaginarnim brojevima), odosno četvrtom dimenzijom svemira. Jednostavnije rečeno, ne možemo da opišemo događaje pre Velikog praska pošto vreme kako ga mi zamišljamo nije postojalo.
Smrt je Stivena Hokinga zaustavila u radu i dokazivanju ove teorije. I sada, nekoliko godina kasnije, još nema naznaka da će ta teorija biti potvrđena.
Zemlja, treća planeta po udaljenosti od Sunca, zajedno sa još 7 planeta, 3 patuljaste planete, više od 150 prirodnih satelita i ogromnim brojem kometa, meteora i drugih nebeskih tela, deo je Sunčevog sistema. Sunčev sistem je pak deo galaksije Mlečni put, jedne od 200 milijardi galaksija u vidljivom delu vasione.
Poimanje svemira na zemlji razvijalo se kroz istoriju, a reč „svemir“ od 20. veka se upotrebljava u smislu prostorno-vremenskog kontinuuma u kojem egzistiramo. Sam smisao kosmosa preciziran je u nauci – kosmologiji, koja se razvila iz fizike i astronomije.
Međutim, još od nastanka života na Zemlji, ljudi pokušavaju da objasne postojanje i kretanje nebeskih tela. Drevni narodi su kreirali kalendare prativši kretanje nebeskih tela, tako su nastale i neke od najfascinantnijih građevina na zemlji: Velike piramide, Čičen Ica, Teotihuakan, Stounhendž.
Naša fascinacija onim što se dešava na nebu, manifestuje se i kroz predmete u našim sobama. Globus, mesečeva lampa, zvezdano nebo, samo su neki od omiljenih predmeta kojima se oduševljavaju kako deca, tako i odrasli. Svi ponekad želimo da pobegnemo daleko od civilizacije, gde možemo uživati u tišini i brojati zvezde. Pomračenje Sunca, pomračenje Meseca, pojavljivanje Halejeve komete ili neki drugi „spektakl“ na nebu, potpuno će zaokupiti interesovanja ljudi iz celog sveta.
Koliko god uspeli da objasnimo njeno postojanje, vasiona će nas iznova obasipati iznenađenjima i biti predmet interesovanja gotovo celog čovečanstva. I sigurno će tako još mnogo godina proći bez tačnog odgovora na pitanje kako je nastao svemir.
Na samom početku želimo da se ogradimo. Ne radi se ni o kakvim nelegalnim trikovima, već više ono što bi se na engleskom reklo „tips“ kako da nešto uradite na što bolji, lakše i jednostavniji način. Continue reading
Razvoj tehnike i tehnologije danas se kreće neverovatnom brzinom, što je rezultiralo brojnim inovacijama u različitim oblastima. Jedna od njih su i sobni bicikli, kao i druge sprave za vežbanje. Pored njih, danas je dostupan i veliki broj rekvizita i druge opreme, koje omogućavaju delotvorno, efikasno i jednostavno vežbanje kod kuće, bez ikakve pripreme. Continue reading
Komfor i relaksacija – to je ono što je svakoj osobi potrebno u svom domu. Često to očekujemo i u kancelarijama: da se udobno smestimo u kvalitetan nameštaj dok donosimo velike i bitne odluke. Nameštaj je neophodan u svakom prostoru koji je namenjen svakodnevnom boravku ljudi. Continue reading
Savremen način života koji podrazumeva da najviše svog vremena provodimo u zatvorenim prostorijama poput kancelarija, a premalo u prirodi na čistom vazduhu, u priličnoj meri utiče na stanje naše kože, posebno kože lica. Continue reading
Bez obzira na to da li volite da usisavate ili ne, verujemo da vam je stalo do toga da taj kućni posao ipak obavite najlakše moguće. Verovatno i sami znate da niste završili sa usisavanjem jednom za svagda kada iz kuće izbacite sve tepihe – ono će vas svakako sačekati, najčešće u obliku klupka prašine koje se premešta iz ćoška u ćošak čekajući da shvatite da mokra krpa nije uvek jedino i najbolje rešenje. Continue reading
Podno grejanje sve je popularniji trend u novim stanovima, a sve je više ljudi koji se odlučuju za za renoviranje doma i ugradnju ove vrste grejanja. Iako ne možemo poreći da je podno grejanje najprijatniji način za zagrevanje prostorija, da li je ono vredno dodatnih troškova? Continue reading
HTZ se odnosi na higijensko-tehničku zaštitu i ova lična zaštitna oprema štiti korisnike od povreda na radu, kako zdravstvenih, tako i bezbednosnih. Iako se zaštitna oprema koristi samo kao krajnje sredstvo, građevinska ili hemijska, a ponekad i prehrambena i poljoprivredna industrija, takve su da je često nemoguće garantovati da neće doći do nepredvidivih komplikacija, te se korišćenje HTZ opreme i te kako preporučuje. Ona bi trebalo da zaštiti radnike od svih vrsta povreda i infekcija, od hladnoće, toplote, hemikalija, električnih napona, buke, pa i svih drugih povreda fizičkog tipa poput udarca ili pada. U nju spadaju odeća, šlemovi, maske i naočare i, često zapostavljena, radna obuća. Continue reading
Vožnja automobile suštinski nije laka. Ako odgledate barem neke vesti u toku danas, nažalost sigurno ćete čuti da se desila neka saobraćajna nesreća. Srećom, dobri vozači poseduje određene veštine koje se lako uče. A pre nego što ih detaljno navedemo, važno je reći da vožnja automobila nije za svakoga. Ako ne volite saobraćajne gužve i ako vas nervira da vozite po principi kreni-stani, onda je iznajmljivanje vozila sa vozačem idealno rešenje za vas. U protivnom, svaki dobar vozač zna sledeće. Continue reading
Mobilni telefon kao produkt modernog doba, brzo je postao svakodnevica ljudi svih generacija. Koristimo ih u različite svrhe, mogu nam biti asistenti na poslu, ali i izvor zabave i različitih informacija.
Želite da osvežite vaš enterijer sa stilskim nogicama za nameštaj. Poslednjih godina na polju dizajna, nameštaj sa nogicama postaje popularan trend. Continue reading